„ Tradicija, glazba, ples i likovnost u predblagdansko vrijeme “

pozivamo vas na stručno usavršavanje " Tradicija, glazba, ples i likovnost u predblagdansko vrijeme " koje će se održati u: online na  Zoom -u 24. studenog 2021. srijeda od 17 - 20 sati.

Tradicija, glazba, ples i likovnost u predblagdansko vrijeme

Zoom online, 24. studenog 2021. od 17:00h do 20:00h

Marija Violić i Katarina Bošković

DV Pčelica Mokošica, PO "Leptirić" Trsteno

BOŽIĆNI OBIČAJI DUBROVAČKOG KRAJA

Dječji vrtić "Leptirić" Trsteno područni je objekt Dječjeg vrtića "Pčelica" Mokošica, pored Dubrovnika. Naše malo mjesto prepoznatljivo je po dvjema gorostasnim platanama i Arboretumu koji su vezani uz povijest samog mjesta. Naš vrtić pohađaju djeca iz tri okolna sela, što dodatno doprinosi međusobnoj povezanosti različitih obitelji. Dječji vrtić je u takvoj sredini uvaženi dio društvene zajednice i dio velikog broja obitelji. Karakteristika svih manjih mjesta jest njihovo nastojanje održavanja tradicije i kulturne baštine. Shodno tome, i naš dio programa u vrtiću dotiče se te teme i s radošću ga ispunjavamo.

U dječjem vrtiću "Leptirić" Trsteno, tradiciju njeguju i žive generacije djece. Budući da se naš vrtić nalazi na selu, tradicija je sastavni dio svake obitelji.

U projekte poput pokladnih i božićnih ili čuvanja drugih narodnih običaja i narodnih plesova našega kraja, uključeni su svi, od najmlađih koji pohađaju vrtić, do roditelja, baka i djedova, lokalne i šire društvene zajednice, različitih udruga, obiteljskih gospodarstava, grada i županije. Projekt kao dio programa u dječjem vrtiću uvijek ima svoj početak i kraj, ali kao živo tkivo mjesta u kojemu živimo i obitelji, on nastavlja živjeti i prenosi se dalje. Međugeneracijska suradnja u ovakvim projektima najviše dolazi do izražaja i s jednakom radošću joj pristupaju i mali i veliki.

Desetak godina unatrag krenuli smo sa revitaliziranjem mnogih pomalo već zaboravljenih običaja. Poznato je da je tradicijska kultura usko vezana uz blagdane, tako smo pred blagdan svete Kate, na poklon dobili zaboravljeni tekst "Dječje trstenske kolende". Dječju trstensku kolendu u vrtić nam je donio roditelj jedne djevojčice.

Kolendavanje, odnosno čestitavanje u božićno vrijeme, dugogodišnja je tradicija dubrovačkog kraja. Ova kolenda je specifična jer je namijenjena da je izvode isključivo djeca. Vrtićka djeca su je lako i brzo usvojila, te smo ubrzo kolendali u samom mjestu, a potom smo se odvažili i krenuli u Dubrovnik. Kolendali smo puku grada Dubrovnika sa brda Srđ, potom gradonačelniku, županu, gostovali smo i na radio postaji Dubrovnik. Takvo kolendavanje je već sada prešlo u tradiciju našeg vrtića. Svaku godinu nastojimo tu našu kolendu obogatiti novim sadržajima. Uz pomoć roditelja organizirali smo božićnu radionicu na kojoj smo izrađivali tradicionalne ukrase za bor. Naučili smo kako su se svečano ukrašavale prostorije u kući te proces "kićenje badnjaka". Slijedeći tradiciju, okićeni badnjak smo uz pomoć roditelja odnijeli na ognjište jednog obiteljskog gospodarstva. Jedan od roditelja, inače sakupljač narodnih predaja i običaja, objasnio je djeci simboliku postavljanja badnjaka na ognjište. Domaćinima smo kolendali, a oni su nas počastili tradicionalnim slatkišima i suhim voćem. Djeca su doživljeno interpretirala kroz igru uloga, likovno, te kroz razne predčitalačke aktivnosti. Naš projekt o očuvanju božićnih običaja prezentiran je roditeljima na roditeljskom sastanku, kao i stručnim suradnicima, te na "Smotri projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo".

Oživljavanje dječje kolende u dječjem vrtiću, potaknulo je i stariju djecu da je nauče i pjevaju u vrijeme blagdana.

Osim kolendavanja redovito obilježavamo blagdan svetog Nikole u suradnji sa roditeljima i udrugom mladih iz Trstenoga. Naše svečanosti povodom svetog Nikole su uvijek otvorene i za djecu koja ne pohađaju vrtić, te ih s velikim žarom isčekuju i djeca i odrasli. Neizostavan običaj u prosincu je i sijanje pšenice za blagdan Sv. Lucije, kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove.

Godinama rada s djecom u vrtiću na očuvanju tradicije i kulturne baštine našeg mjesta, prikupili smo zavidnu dokumentaciju: veliki broj videozapisa, fotografija, etnografskih zapisa, crteža i sl.

Nakon desetak godina suradnje sa različitim vanjskim suradnicima, dolazimo do specifične pandemijske godine. U moru zabrana i briga za zdravlje djece i svih ostalih, bili smo zakinuti za bilo kakva druženja. Pomalo sjetno pregledavali smo s djecom razne videozapise raznih druženja. Na snimkama su bila sad već odrasla djeca, braća, sestre i oni sami kad su bili manji. Nekolicina djece je počela spontano oponašati viđeno. Stoga smo odlučili, sve te božićne običaje upriličiti u našoj odgojnoj skupini. Sve pripremljeno smo snimili i kao našu božićnu čestitku, proslijediti roditeljima, suradnicima i medijima

Prošlu godinu prvi put smo obilježili posjetu svetog Nikole vrtiću, bez druženja s roditeljima i lokalnom zajednicom. S obzirom na novonastalu situaciju dugo smo razmišljali kome dodijeliti ulogu Svetog Nikole, te smo se odlučili za djelatnika naše ustanove, našeg kućnog meštra, koji je ionako svakodnevno bio s njima u doticaju.Pokloni su bili simbolični, ali djeci jednako vrijedni i dragi.Također čašćenjem nakon male svečanosti suhim i svježim voćem, djeci smo htjeli osvijestiti kako i te male i jednostavne stvari mogu razveseliti, nije bitna veličina i sjaj poklona. To je jedna lijepa uspomena na naše puno skromnije, ali veselije djetinstvo i uživanje u blagdanima. U duhu tradicije, ukrasili smo ulazna vrata i našu dnevnu sobu lovorikom, simbolom bogatstva i slave. Bor smo ukrašavali lančićima od kolaža, te tzv." bombončićima", koje su djeca izrađivala omotavajući bademe, orahe i male šišarke od čempresa u raznobojnie ukrasne papire. Radost djece nakon kićenja sobe dnevnog boravka i bora, ukrasima koje su sami izradili, bila je neprocjenjiva. Gledajući video snimku postavljanja badnjaka na ognjište, od prije par godina kada nam je jedan roditelj to pokazao uživo, potaklo nas je da ove godine i mi sami odaberemo našeg domaćina te taj običaj oživimo u našem vrtiću. Badnjak se kitio lovorikom i ružmarinom, koju smo ubrali u neposrednoj okolici vrtića.

Uz postavljanje badnjaka, usko je vezano i kolendavanje Zahvaljujući dobroj suradnji s KUD-om Marko Marojica iz Župe dubrovačke, dobili smo glazbenu podlogu za dječju trstensku kolendu što ju je obogatilo i dalo joj jedan svečani ton. Uz to, djeca su usvojila i tekst zatonske kolende.U duhu programa očuvanja baštine i kulture našega kraja, kao i upoznavanjem sa običajima i kulturom drugih krajeva, posjedujemo različite stilizirane narodne nošnje, koju djeca oblače za interpretaciju plesova, ali i u ovakvim svečanim prigodama, poput postavljanja badnjaka na ognjište i kolendavanje.

Svojim radom želimo i dalje podržavati i njegovati interes djece za kulturno nasljeđe kroz upoznavanje s običajima našega kraja i vrijednostima tih običaja.

Ivan Živanović, mag. mus.

KLASIČNA GLAZBA, DIJETE I BOŽIĆ

Nebrojen broj skladbi autora klasične glazbe posvećen je blagdanu Božića. Međutim, pri izboru glazbe koju ćemo reproducirati djeci, pogotovo onoj predškolskog uzrasta, moramo uzeti u obzir neke specifične okolnosti. Prva je ta da velika većina obitelji ne sluša svakodnevno klasičnu glazbu kod kuće pa ta glazba pri prvim susretima djeci zvuči kao nešto strano i previše umjetno. Druga specifičnost je jezična barijera jer najveći dio prigodne glazbe uz Božić i druge blagdane ima tekst koji je na na latinskom, njemačkom ili talijanskom. Srećom postoje načini da se oba problema lako premoste i da djeca koja uopće nisu bila u dodiru s klasičnom glazbom prihvate tu glazbu kao nešto svoje i otkriju vlastitu duboku muzikalnost, a ozračje velikog blagdana u tome im može jako pomoći.

Marija Cestarić, mag. musicol.

GLAZBENE AKTIVNOSTI UZ BALETNU BAJKU ORAŠAR

U božićno vrijeme posvuda nas okružuju orašari. Sa svih strana okružuju figurice orašara kao ukrasi u našim domovima, ali i na ulicama i trgovima. Možda upravo zahvaljujući tome, slobodno možemo reći da je Orašar najpopularnije djelo Pjotra Iljiča Čajkovskog. Balet Orašar temelji se na bajci, u kojoj je u glavnoj ulozi djevojčica Klara, koja je na Badnjak dobila na poklon Orašara. Ta drvena drobilica oraha oživjet će i povesti Klaru na čarobno putovanje.

Na primjeru brojeva iz baleta Orašar: Marš vojnika, Trepak, Ples šećerne vile i Ples pahuljica, pokazat ću Vam kako u vrtiću ili u razrednoj nastavi djeci također priuštiti čaroban doživljaj koristeći se pokretom uz glazbu i jednostavnim rekvizitima kao što su šalovi i čaše, a da ujedno na nesvjesnoj razini potičemo kod djece osjećaj za zakonitosti glazbenih oblika. Doživljaj glazbe možemo povezati i s likovnim izričajem, što ću nastojati pokazati na Plesu pahuljica iz Orašara. A to što je taj balet ujedno i bajka pa ga to povezuje s književnošću, daje jednu posebnu dimenziju za daljnje korištenje toga glazbeno-scenskog djela u odgoju i obrazovanju.

Brankica Blažević, dipl. pedagog

LIKOVNI IZRIČAJI DJECE U OZRAČJU BOŽIĆA

Blagdani su dio kulture i predajne baštine naroda kojemu i djeca i odrasli pripadaju. Mnogo je blagdana koji se slave. Neki su zajednički mnogim zemljama i kulturama, neki manjem broju naroda ,a neki su specifični samo za pojedine narode. Ovo će se izlaganje baviti izvornim katoličkim pristupom blagdana Božića i u tom kontekstu dječjoj likovnoj ekspresiji istoga. Tema Božića bit će promatrana kroz aktivnosti koje su motivirane stvaralačkim okruženjem i ozračjem te one koje su pripremljene uz pomno pripremljenu motivaciju. Aktivnost djeteta u blagdanskom ozračju budi u njemu ugodne osjećaje i njegova slika o njemu samome i o drugima je pozitivna-jer je takvim ozračjem sve oko njega ispunjeno.

Mnogo je simbola u Adventu i u Božićnoj noći. Oni su vizualno jednostavni, a spoznajno složeni. Slikovno-vizualno - doživljajno dajemo djeci, a spoznajno ostavljamo nama, odraslima. Spoznajno dijete u ovoj dobi samo naslućuje i kako odrasta smisao simbola postaje mu jasniji. Ti simboli pridonose djetetovu doživljaju sigurnosti, voljenosti i pripadanja. Sve adventske i božićne aktivnosti, iako u sebi nose biblijsku stvarnost, određuje igra kao način na koji se dijete susreće sa ovim biblijskim događajem. Svaka aktivnost kreće od doživljaja preko djetetova stvaralačkog izražavanja do dječje spoznaje. Pri tome djeca osjećaju veliku radost, emocionalnu toplinu, opuštanje i zajedništvo. Kod takvih duhovno-emocionalnih iskustava treba biti osigurano svakom djetetu, koje želi sudjelovati u aktivnosti, mogućnost da odabere onaj vid izričaja za sebe koji želi (likovni, govorni, molitveni, glazbeni, dramski...). Najčešće to bude sinergija svih vidova koja opravdava potrebu cjelovitog pristupa djetetu. Ona u djetetovu srcu rađa osjećaj radosti, ljepote i divljenja čudu koje se dogodilo Isusovim rođenjem na Zemlji, dakle samoj biti Božića.

S perspektive likovnosti, djeci božićno ozračje omogućuje obogaćivanje njihovih sposobnosti doživljaja i ekspresije, uči ih prepoznati vrijedne motive, motivira da sami stvaraju kreativno ozračje i u konačnici ih senzibilizira da znaju vrednovati kulturnu i vjersku baštinu.

Tehnike koje se najviše koriste su: tuš i akvarel, tempera, pastela, glina, vitraj, papir plastika i razne kombinirane tehnike.